Što biste poduzeli kada biste znali uzročnika depresije, tjeskobe, svih ovisnosti i usamljenosti, kao i lijekza iste, a koji ništa ne košta i dostupan je svima?
Kada bi vam netko ponudio lijek za takve zdravstvene probleme, kako biste postupili?
Ljepote prirode u Japanu živo su prisutne u njihovoj tradiciji i kulturi kroz proljetne svečanosti uživanja u cvatu trešnje. Tako u Japanu postoji više od dvije stotine sorti trešanja koje ne daju plod, ali se uzgajaju zbog ljepote i raskoši cvijeta jer cvijet trešnje dobrodošlica je proljeću nakon duge i hladne zime.
Cvijet trešnje se u Japanu naziva sakura i u sebi samo jednom riječju izražava ljepotu, snagu i značenje jednog trenutka u prirodi. Cvijet trešnje simbol je i japanskih ratnika samuraja.
Prema legendi, za cvatnju cvijeta trešnje zaslužna je božica Ko-no-hana-sakuya-hime, koja krajem zime lebdi iznad golih krošanja stabala trešnje te ih budi svojim toplim dahom i podsjeća da je vrijeme za odijevanje u najljepše cvjetne haljine.
Sakura simbolizira i prolaznost života, a rasute latice na tlu ispod stabla slika su koja podsjeća na snijeg koji nestaje s prvim zrakama sunca. Doba trešnjinog cvijeta u Japanu počinje sredinom ili krajem ožujka i traje do početka svibnja.
Svoju osobitu naklonost cvijetu trešnje Japanci izražavaju u običaju promatranja i uživanja u cvijetu trešnje kroz hanami.
Danas je hanami nezaobilazan praznik koji Japanci obilježavaju izletima u prirodu kako bi ispod rascvjetanih krošanja slavili dolazak proljeća.
Svečanost hanami popularna je i izvan granica Japana. Otvarajući se prema svijetu Japan je često poklanjao stabla trešnje kao simbol mira i prijateljstva.
Gledati sakure i doživjeti hanami zasigurno je veličanstveno. Trenutak je to ushita ljepotom prirode koji vrijedi prenijeti na papir.
Ljepotu trešnjinog cvata učenici 2. b razreda prikazali su u svojim likovnim radovima diveći se ljepoti prirode. Djela njihovih malih i vrijednih ruku u izradi stabala i cvjetova možete pogledati u galeriji.
Četiri dana zabave, učenja i nezaboravnih uspomena! Učenici 3. i 6. razreda vratili su se s ekskurzije puni dojmova i lijepih priča. Pogledajte kako su se proveli…
Učenici koji pohađaju nastavu francuskog jezika sudjelovali su u natjecanju Frankofonije u Hrvatskoj “Reci mi deset riječi za naš planet” (Dis-moi dix mots pour la planète). Rad naše Ane Katačić ušao je u posebnu kategoriju radova, osvojivši srce žirija (“Coups de cœur”).
Zahvaljujemo svim učenicima koji su sudjelovali: Ani, Nikoli, Dini, Lauri i Evi.
Svi radovi sudionika izloženi su na besplatnoj izložbi otvorenoj do 21. travnja u medijateci Francuskog instituta u Zagrebu.
Francusko veleposlanstvo i Francuski institut u Hrvatskoj zahvaljuju profesorima francuskog jezika i njihovim učenicima, kao i svim obrazovnim i frankofonskim partnerima koji su doprinijeli uspjehu ovog izdanja u 2025. godini: Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, Hrvatskoj agenciji za odgoj i obrazovanje, Hrvatskoj udruzi profesora francuskog jezika te veleposlanstvima Belgije, Kanade, Češke, Grčke i Slovenije u Hrvatskoj.
U osnovnoj školi Skalice nastava će se održati po rasporedu, a Nacionalni ispit iz geografije kako je i planirano. Svi učenici dužni su doći na nastavu.
Program produženog boravka održat će se po redovitom planu i programu.
Dan prije 22. 3. 2025. obilježili smo Dan voda. Ove godine posebni naglasak je na očuvanju ledenjaka kako bi se naglasila važnost zaštite smrznute vode kao resursa za budućnost.
Ledenjaci su ključni za život jer je voda nastala otapanjem ledenjaka nužna kao resurs pitke vode i zdravih ekosustava. Brzo otapanje ledenjaka ima veliki utjecaj na ljude i planet te je potrebno zajednički raditi na rješavanju klimatskih primjena i globalne krize vode.
Kako bismo očuvali našu Zemlju, moramo pametno koristiti vodu. S učiteljicom smo razgovarali o načinima kako “štedjeti” vodu i spriječiti zagađenje voda, okoliša i zraka koje utječe na otapanje “ledenih kapa” na zemljinim polovima.
Koliko je štetno zagađenje voda saznali smo iz priče o žapcima Hopu i Skoku koje smo izrađivali od ostataka papira koje su nam ostali od prethodnih likovnih radova.